Drugi nazivi: bila svibovina,
drenak, drenic, drenka, drenovina, drenj, drijen, drijenak, drinika, drin,
drinovina, drnjulic, žuti drenak, kuroslipnik, rumeni dren, tvrdi drijen,
crveni drijenak. Plod drena narod naziva: drenka, drenjina, drenjka, drenjula . Latinski naziv: Cornus mas .
Opis biljke: Dren je listopadni grm ili nisko drvo, do 8 m
visine, sa zaobljenom gustom krošnjom. Mlade grancice su zelenkastosmede i
vecinom fino dlakave. Listovi su naspramni, jajasti, sa dugacko izvucenim
vrhovima. Cvetovi su žuti. Javljaju se rano, pre listanja, sakupljeni u
štitaste cvasti, pravilni su i cetvoroclani. Cveta u februaru i martu. Žutim
cvetom okicene krošnje drena ukrase prirodu u to vreme".
Stanište: Raste svuda, a
najviše po suvim, suncanim, kamenitim stranama svetlih listopadnih šuma zajedno
s drugim grmljem i šibljem .
Lekoviti deo biljke: Uzgaja se
i u vrtovima i parkovima zbog lepih žutih cvetova i jestivih plodova, korisno
je gajiti ga u blizini pcelinjaka. Najbolje uspeva na krecnjackim toplim i
suvim staništima. Zadovoljava se i plitkim zemljištem
Lekovito delovanje: Opore (tanini) i poliuronske (pektini)
materije povoljno deluju na sluznicu creva, zbog cega se sok, pekmez, caj i
drugi proizvodi spravljeni od zrelih drenjina daju kao vrlo prijatan lek za
lecenje proliva i drugih oboljenja organa za varenje. Slicnog je dejstva i kora Slatko, kompot, džem i pogotovo sok od
zrelih drenjina su jedna od najprijatnijih poslastica a istovremeno su i lek
koji svako rado uzima. Šteta je što se kod nas drenjine malo koriste.